Title SPECIFIČNOSTI METABOLIČKOG SINDROMA U ŽENA MENOPAUZALNE DOBI S DIJAGNOZOM HIPERTENZIJE Title (english) SPECIFICS OF METABOLIC SYNDROME IN MENOPAUSAL WOMEN WITH A DIAGNOSIS OF HYPERTENSION Author Šefket Šabanović Mentor Ljiljana Majnarić (mentor)Committee member Josipa Kern (predsjednik povjerenstva)Granter Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Defense date and country 2018, Croatia Scientific / art field, BIOMEDICINE AND HEALTHCARE Universal decimal classificationUDC ) 61 - Medical sciences Abstract Uvod. Elektronički zdravstveni zapis (eZZ) uveden je u opću/obiteljsku medicinu (OM) i primarnu zdravstvenu zaštitu (PZZ) u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatsku. Međutim, samo u malom broju zemalja, podaci iz eZZ su integrirani i agregirani na taj način da omogućuju epidemiološka istraživanja. No, i u zemljama u kojima eZZ nisu posebno pripremljeni za istraživanje, u koje spada i Hrvatska, moguće je vršiti korisna i zanimljiva istraživanja ako se odaberu pogodni medicinksi problemi za
... More koje postoje sustavno bilježeni podaci u eZZ. Zbog toga je u tu svrhu najbolje koristiti samo strukturirane podatke, kao što su dijagnoze bolesti, propisani lijekovi, demografski podaci i rutinski laboratorijski nalazi. Spektar podataka moguće je dopuniti i intervjuom s pacijentima, što je jednostavna i jeftina metoda za prikupljanje podataka. Za takav istraživački pristup potrebno je primijeniti pažljivo odabranu kombinaciju statističkih i kompjuterskih metoda za obradu podataka. Primjenom grafičkih metoda, rezultati obrade podataka mogu postati lakše razumljivi liječnicima OM te im olakšati donošenje zaključaka o svojim pacijentima. Cilj studije. Ispitati mogućnost primjene i ograničenja gore navedenog istraživačkog pristupa za istraživanje čestih medicinskih problema od značaja za unapređenje rada u OM. Kao primjer u ovom istraživanju uzet je problem metaboličkog sindroma (MS) kod hipertenzivnih menopauzalnih žena. Pokazati da MS u specifičnoj i usko definiranoj populacijskoj skupini, kao što su hipertenzivne žene menopauzalne dobi, ima određene specifičnosti koje se donekle razlikuju od konvencionalnih definicija, koje su dobivene u općoj populaciji i na velikim uzorcima ispitanika. Ispitati razlike u komorbiditetu i socio-demografskim značajkama među hipertenzivnim ženama s i bez MS. Izlučiti jednostavna pravila kojima bi se u OM unaprijedilo prepoznavanje žena s MS i s visokim kardiovaskularnim (KV) rizikom što bi u krajnjoj liniji moglo pospješiti planiranje preventivnih mjera za KV bolesti kod žena. Materijali i metode. Istraživanje je provedeno tijekom 2015. i 2016. godine u šest ordinacija OM koje rade u okviru Doma zdravlja Županja u jugoistočnoj Hrvatskoj. U istraživanje su ušle sve žene dobi 50-55 godina s dijagnozom hipertenzije koje su dale svoj pisani pristanak. Veličina konačnog uzorka je iznosila 200 ispitanica. Za identifikaciju žena koje imaju MS uzeta 80 je definicija Međunarodne federacije za dijabetes (IDF). Prikupljeno je ukupno 62 obilježja, 51 obilježje iz eZZ i 11 obilježja iz intervjua s ispitanicama. Dijagnoze bolesti su kodirane na standardni način, pomoću Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih stanja, 10. revizija (ICD-10). Jedino su poremećaji spavanja identificirani pomoću standardnog upitnika, Pittsburg Sleep Quality Index. Za analizu razlika u podatcima između dvije podskupine žena, korišteni su Welchov t-test za dva nezavisna uzorka (za analizu numeričkih podataka) i Pearsonov hi-kvadrat test (za analizu kategoričkih podataka). Za računanje optimalnih graničnih vrijednosti značajnih numeričkih podataka korišten je Youden indeks. Neki zanimljivi rezultati su predstavljeni i grafički, putem stupčastih i box-plot dijagrama. Korištene su i metode traženja pravila u podatcima i to Stabla odlučivanja (Decision Trees) i GRI algoritam. Rezultati. Za ispitivanu skupinu žena nađena su neka odstupanja u značajkama MS u odnosu na konvencionalnu definiciju, upotrebljenu u istraživanju, kao što su: veća optimalna granična vrijednost mjere „obujam struka“ (89 cm nasuprot 80 cm) te obilježje „ukupni kolesterol“ koji se pokazao boljim pokazateljem MS nego standardno obilježje „HDL-kolesterol“. Također se i obilježje „indeks tjelesne mase“ (ITM), koji inače nije dio konvencionalnih definicija MS, pokazao prilično točnim pokazateljem MS. MS kod tih žena može se očekivati ako je ITM veći od 25.5 te ako im je obujam struka 85 cm ili veći, s tim da je dijagnoza MS gotovo sigurna kod obujma struka od 89 cm ili većem. Najtočnija jednostavna pravila, temeljena na samo jednom podatku, za prepoznavanje žena s MS su: ITM veći od 25.5, trigliceridi viši od 1.7 mmol/L, ukupni kolesterol viši od 6.0 mmol/L te primjena lijekova statina. Manji dio žena s MS se može prepoznati i ako je prisutna dijagnoza dijabetesa, smanjena bubrežna funkcija te kod hematokrita većeg od 41% i limfocita u diferencijalnoj krvnoj slici većih od 25%. Prioritet u planiranju prevencije MS i KV bolesti kod hipertenzivnih menopauzalnih žena bi trebao biti stavljen kod onih s novootkrivenim dijabetesom te onih s dugotrajnim trajanjem hipertenzije, posebno u slučaju prisustva anksiozno-depresivnih stanja. Općenito, žene s MS imaju veći stupanj multimorbiditeta nego žene s izoliranom hipertenzijom, a od kroničnih bolesti i stanja, kod njih su češće zastupljene srčane bolesti te poremećaji iz kruga mentalnih bolesti i stanja, kao što su anksiozno-depresivna stanja, poremećaji kognitivnih funkcija te poremećaji spavanja. Značajka žena s MS je i navika pijenja alkohola. Zaključak. Istraživanje MS primjenom velikog broja rutinskih podataka uzetih iz eZZ PZZ i OM, dopunjenih podacima iz intervjua s ispitanicima, te primjenom kombinacije statističkih i kompjuterskih metoda za obradu podataka, omogućuje donošenje brojnih vrijednih zaključaka o tome medicinskom problemu, uključujući i generiranje novih znanja, čime se utire put budućim istraživanjima. Takav istraživački pristup može međutim biti i restriktivan zbog nemogućnosti korištenja nekih biokemijskih i drugih podataka koji nisu dio rutinskih pretraga u PZZ i OM. S druge strane, ovakva istraživanja mogu ukazati na obilježje koje bi, u svrhu istraživanja, trebalo u eZZ bilježiti na sistematski način. Za potrebe istraživanja MS, potrebno je obratiti pažnju na ujednačenu primjenu pravila propisivanja nekih lijekova, posebno statina. Stanja iz kruga mentalnih poremećaja, kao što su anksiozno-depresivna stanja, kognitivni poremećaji i poremećaji spavanja, kod hipertenzivnih žena menopauzalne dobi trebalo bi sustavno identificirati i to primjenom standardnih upitnika. Less Abstract (english) Methods: The research method used structured data from GP eHRs, combined with patients’ interviews, which is suitable for use even in the areas where there is no common GP research platform. The case study was conducted on menopausal women with hypertension and metabolic syndrome (MS). The sample consists of 202 women, 50-55 years of age, in their late menopausal transition or early postmenopause who are also diagnosed with hypertension. The definition of the International Diabetes Federation
... More was used to diagnose MS. The data set used came from the same public health centre in eastern Croatia. It consisted of a total number of 62 parameters, out of which 50 parameters from GP eHRs were used and analysed by various methods: difference analysis, cut-off values, graphical presentations, logistic regression and decision trees. Results: In the target group, some deviations of the conventional definition of MS have been identified, including:a larger cut-off value of the waist circumference measure (89 vs 80 cm in the conventional definition) and the total serum cholesterol parameter has been found to perform better as a component of MS than the standard HDL-cholesterol parameter . The threshold value of ITM at which it is expected that hypertensive menopausal women have MS was found to be 25.5. Women with MS can also be identified if they have increased triglycerides, above the cut-off value of 1.7 mmol/L, total serum cholesterol above the cut-off value of 6.0 mmol/L, haematocrit above 41.0% or if they use statins. In order to plan a CV prevention, the emphasis should be put on women who have a newly diagnosed diabetes and/or comorbidities with a long-term hypertension and anxiety/depression. These phenotypic profiles are usually associated with alcohol use and a lower socio-economic status. 83 Conclusion: The proposed method was found feasible to be used in everyday practice with the potential of improving MS diagnostic options. The main challenge will be the integration of results and harmonising them with knowledge. Less Keywords
elektronički zdravstveni zapis
hipertenzija
metabolički sindrom
opća/obiteljska medicina i primarna zdravstvena zaštita
računalne metode za obradu podataka
rutinski zdravstveni podaci
žene menupauzalne dobi.
Keywords (english)
computer methods for data anlysis
electronic health records
general practice
hypertension
menopausal women
metabolic syndrome
research
routine data
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:152:233906 Promotion 2020 Study programme Title: University Postgraduate Study Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2020-07-17 08:51:21
