| Abstract | CILJ ISTRAŽIVANJA: ispitati zastupljenost čimbenika kardiovaskularnog rizika i razlike prema mjestu stanovanja te promjene istih nakon provedenih mjera prevencije. USTROJ STUDIJE: prospektivno i intervencijsko istraživanje ISPITANICI I METODE: Istraživanjem je obuhvaćeno 280 ispitanika dobi od 45 do 69 godina u jednoj gradskoj i jednoj seoskoj ambulanti (u svakoj po 140 ispitanika). Kontrolnu skupinu činilo je 140 ispitanika koji nisu obuhvaćeni edukacijom. U obje skupine tim obiteljske medicine proveo je mjerenje tjelesne visine, težine, sitoličkog i dijastoličkog tlaka, biokemijske pretrage ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, HDL kolesterola, triglicerida i glukoze u krvi na početku i nakon 12 mjeseci. Ispitivanje navika pušenja, konzumacije alkohola, tjelesne aktivnosti i razine stresa istraženo je anketnim upitnikom. Za tretmansku skupinu ispitanika osmišljene su intervencije tima usmjerene na smanjenje čimbenika rizika kroz razvoj pravilnih navika putem predavanja, radionica, savjetovanja, pisanih edukativnih materijala. REZULTATI: Najčešće zastupljeni čimbenici rizika bili su ukupni kolesterol (83,6%) , LDL kolesterol (81,8 %), prekomjerna tjelesna težina (75%) i hipertenzija (70,1%). Zastupljenost povišenih triglicerida bila je 45,4 %, nedovoljne tjelesne aktivnosti 50 %, pušenja 30,4%. Utvrđene su statistički značajne razlike u zastupljenosti pojedinih čimbenika rizika između urbane i ruralne populacije. U ruralnoj populaciji statistički je značajno veća učestalost arterijske hipertenzije (p <0,05), prekomjerne tjelesne težine (p <0,001), povišenoga LDL-kolesterola (p <0,05), dok je u urbanoj populaciji statistički značajno veća učestalost nedovoljne tjelesne aktivnosti (p <0,01). Ukupno je veći broj ispitanika ruralne populacije sa više čimbenika rizika i izmjerene apsolutne povišene vrijednosti čimbenika rizika veće su u ruralnoj sredini. Nakon intervencije smanjile su se vrijednosti sistoličkog tlaka (urbana -8,69; ruralna -12,64), dijastoličkog tlaka (urbana -3,76; ruralna -5,64), indeksa tjelesne mase (urbana -1,39; ruralna -0,87), ukupnog kolesterola (urbana -0,77; ruralna -1,30), LDL kolesterola (urbana -0,63; ruralna -1,37) triglicerida (urbana -0,22; ruralna -0,94) dok je koncentracija glukoze u krvi ostala bez veće promjene u obje sredine. Intervencija nije imala učinak na navike pušenja i konzumacije alkohola ali je utjecala na povećanje tjelesne aktivnosti. Izmjeren je veliki učinak za značajne razlike u obje sredine u odnosu na kontrolne skupine (p2 > 0,14) čime je potvrđena učinkovitost intervencije. ZAKLJUČAK: Intervencije tima obiteljske medicine su se pokazale kao uspješan model kojim se može utjecati na smanjenje čimbenika kardiovaskularnog rizika. Njihovom kontinuiranom primjenom u populaciji putem timova obiteljske medicine kroz posebno osmišljene obvezne dodatno stimulirane programe značajno bi se promijenile navike, a posljedično postiglo i smanjenje čimbenika kardiovaskularnog rizika i time mortaliteta od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti koje su danas vodeći uzrok mortaliteta u Hrvatskoj. |
| Abstract (english) | OBJECTIVES: to examine the presence of cardiovascular risk factors and differences according to the place of residence and their changes after the implemented prevention measures. STUDY DESIGN: prospective and interventional research PARTICIPANTS AND METHODS: The study included 280 participants aged 45 to 69 years in one urban and one rural clinic (140 respondents each). The control group consisted of 140 participants who were not included in the training. In both groups, the family medicine team performed measurements of body height, weight, systolic and diastolic blood pressure, biochemical tests of total cholesterol, LDL cholesterol, HDL cholesterol, triglycerides, and blood glucose at the start of the study and after 12 months. Examination of smoking habits, alcohol consumption, physical activity, and stress levels was investigated by a survey questionnaire. For the treatment group of participants, team interventions were designed to reduce risk factors through the development of proper habits through lectures, workshops, counseling, written educational materials. RESULTS: The most common risk factors were total cholesterol (83,6%), LDL cholesterol (81,8%), overweight (75%) and hypertension (70,1%). The prevalence of elevated triglycerides was 45,4%, insufficient physical activity 50%, smoking 30,4%. Statistically significant differences in the representation of individual risk factors between urban and rural populations were found. In the rural population, the incidence of arterial hypertension (p <0,05), overweight (p <0,001), elevated LDL-cholesterol (p <0,05) was statistically significantly higher, while in the urban population the incidence of insufficient physical activity was statistically significantly higher. (p <0,01). In total, there is a larger number of participants in the rural population with more risk factors and the measured absolute elevated values of risk factors are higher in rural areas. After the intervention, the values of systolic blood pressure (urban -8,69; rural -12,64), diastolic blood pressure (urban -3,76; rural -5,64), body mass index (urban -1,39; rural -0,87), total cholesterol decreased (urban -0,77; rural -1,30), LDL cholesterol (urban -0,63; rural -1,37) triglycerides (urban -0,22; rural -0,94) while blood glucose concentration remained unchanged in both environments. The intervention had no effect on smoking and alcohol consumption habits but had an effect on increasing physical activity. A large effect was measured for significant differences in both environments compared to control groups (p2> 0,14) thus confirming the effectiveness of the intervention. CONCLUSION: The interventions of the family medicine team have proven to be a successful model that can influence the reduction of cardiovascular risk factors. Their continuous application in the population by family medicine teams through specially designed mandatory additionally stimulated programs would significantly change habits, and consequently reduce cardiovascular risk factors and thus mortality from cardiovascular and cerebrovascular diseases, which are today the leading cause of mortality in Croatia. |
