| Abstract | CILJEVI ISTRAŽIVANJA: Ispitati postojanje razlike u pojavnosti maternalnih i perinatalnih čimbenika rizika, komorbiditeta, modaliteta MV i duljini oksigenacije u nedonoščadi i hipotrofične novorođenčadi s IKK-om i bez IKK-a te analizirati kliničku sliku i relevantne vitalne pokazatelje, te analizirati ishode IKK-a. NACRT STUDIJE: Presječno istraživanje s povijesnim podatcima. ISPITANICI I METODE: Istraživanje je provedeno na Klinici za pedijatriju KBC-a Osijek kod novorođenčadi s RM ispod 2500 grama i GD < 37 tjedana rođenih između 1. 1. 2018. i 31. 12. 2019. godine. U studiju je uključeno 533 djece. Podatci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije: demografski podatci o majci, trudnoći, predisponirajući prenatalni i neonatalni rizični čimbenici i komorbiditeti, oblici MV i oksigenacije, rani laboratorijski parametri te klinička obilježja novorođenčadi s IKK-om i bez IKK-a. REZULTATI: IKK razvilo je 218 djece (40,9 %). Uporaba lijekova s učinkom na SŽS tijekom trudnoće i eklampsija/preeklampsija majke pokazali su se značajnim čimbenicima rizika. Značajnim su se perinatalnim čimbenicima pokazali prolaps plodovih ovoja ili pupkovine, MSAF i perinatalna asfiksija. IKK se češće pojavljivalo u djece kraće GD, RM, rodne duljine i nižeg Apgar zbroja te poroda dovršenih carskim rezom. Potreba za MV, pojava iregularnih respiracija, razvoj RDS-a i/ili sepse te prisutnost komorbiditeta (BPD, ASD, DAP) predstavljaju čimbenike rizika za razvoj IKK. Rani laboratorijski parametri nisu se pokazali značajnima, uz izuzetak pH-vrijednosti krvi. ZAKLJUČAK: Intrakranijsko krvarenje javlja se u nedonoščadi i hipotrofične novorođenčadi kao kombinacija različitih čimbenika rizika (maternalnih i perinatalnih) i različitih oblika komorbiditeta koji su karakteristični za nedonoščad i hipotrofičnu novorođenčad. |
| Abstract (english) | OBJECTIVES: To examine whether there is a difference in the incidence of maternal and perinatal risk factors, the incidence of comorbidities, mechanical ventilation modalities, and the length of oxygenation in preterm infants and hypotrophic neonates with and without intracranial hemorrhage (ICH), and to analyze clinical apperaeance and relevant vital signs, and also to evaluate outcomes of the ICH. STUDY DESIGN: A cross – sectional study with historical data. PARTICIPANTS AND METHODS: The study was conducted at the Clinic of Pediatrics, University Hospital Centre Osijek, in neonates with birth-weight under 2500 grams and gestational age below 37 weeks that have been born beetween 1. 1. 2018. and 31. 12. 2019. 533 infants were included in the study. Data were collected from medical records: basic demographic data on mother, pregnancy, predisposing prenatal and neonatal risk factors and comorbidities, forms of mechanical ventilation and oxygenation, early laboratory parameters, and clinical characteristics of infants with ICH. RESULTS: ICH was developed in 218 infants (40,9 %). Maternal medication-taking action on the central nervous system and preeclampsia are significant maternal risk factors for developing ICH. Significant perinatal risk factors are prolapse of the umbilicus or amniotic fluid, MSAF, and perinatal asphyxia. Neonates with shorter gestational age, lower birth weight and Apgar score, and caesarian section type of delivery were significantly more likely to develop ICH. The need for mechanical ventilation, the occurrence of irregular respiration, the development of sepsis and/or RDS, and the presence of comorbidities (ASD, BPD, DAP) are risk factors for the development of ICH. Early laboratory parameters, except pH–value of the blood, did not prove significant in predicting the risk of developing ICH. CONCLUSION: ICH occurs in preterm infants and hypotrophic neonates as a combination of different risk factors (maternal, perinatal) and various forms of comorbidities that are characteristic for preterm infants and hypotrophic neonates. |
