Cilj: Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi postoji li značajna razlika u koncentraciji cinka u sjemenoj tekućini kod muškaraca s dijagnozom neplodnosti u odnosu na muškarce s normalnim nalazom spermiograma te ukoliko postoji, kako utječe na broj, pokretljivost i morfologiju spermija. Nacrt studije: Istraživanje je provedeno kao cross-sectional studija na Odjelu za kliničku laboratorijsku dijagnostiku KBC Osijek. Ispitanici i metode:  Istraživanje je provedeno na 276 muškaraca s područja Osječko-baranjske županije.  Uzorci sjemene tekućine obrađeni su u skladu s kriterijima SZO-a, a koncetracija cinka određena je spektrofotometrijskom, direktnom kolorimetrijskom metodom bez deproteinizacije na Olympusu AU 680.  Za statističku obradu podataka primijenjeni su Mann Whitney U test, 2 test, Kruskal Wallis test i Spearmanov koeficijent korelacije. Rezultati:  U provedenom istraživanju muškarci s dijagnozom neplodnosti značajno su stariji, imaju značajno niže vrijednosti cinka, manji broj spermija, slabiju pokretljivost te manje morfološki normalnih spermija u odnosu na kontrolnu skupinu.  Prema dobivenim vrijednostima cinka značajno više muškaraca iz skupine s dijagnozom neplodnosti ima razinu cinka ispod referentnih vrijednosti.  U skupini pacijenata s dijagnozom neplodnosti, kod kojih su nađeni spermiji, značajno su više vrijednosti cinka u odnosu na ispitanike kojima je utvrđena azoospermija. Zaključak: Postoji povezanost sniženih razina cinka u sjemenoj tekućini s postavljenom dijagnozom neplodnosti te bi procjena koncentracije cinka mogla biti korisna informacija za predviđanje muškog oplodnog potencijala. Prehrambene se navike ispitanika regionalno razlikuju i neko bi buduće istraživanje moglo postaviti dobre temelje za daljnji pristup liječenju s odgovarajućom terapijom.