prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj
  Preuzmi
PDF 663.29 KB
diplomski rad
Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj
2021. urn:nbn:hr:152:372454
Epih, Maja
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Medicinski fakultet Osijek

Citirajte ovaj rad

Epih, M. (2021). Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:372454

Epih, Maja. "Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:372454

Epih, Maja. "Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:372454

Epih, M. (2021). 'Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, citirano: 10.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:372454

Epih M. Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek; 2021 [pristupljeno 10.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:372454

M. Epih, "Utjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, Osijek, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:372454

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:372454
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj COVID-19 pandemije na učestalost samoubojstava u Republici Hrvatskoj
Naslov (engleski)Impact of COVID- 9 pandemic on suicide rates in Croatia
AutorMaja Epih
MentorBoris Dumenčić (mentor)
Član povjerenstvaKsenija Marjanović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDunja Degmečić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoris Dumenčić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Medicinski fakultet Osijek
Osijek
Datum i država obrane2021-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sudska medicina
Sažetak
Cilj istraživanja: Usporediti učestalost samoubojstava tijekom 2019. i 2020. godine u Republici Hrvatskoj, obuhvaćajući sveukupan broj, demograska obiljeţja, vrijeme „lockdown-a“ te Osječko-baranjsku ţupaniju. Nacrt studije: Provedeno je presječno istraţivanje. Ispitanici i metode: Ispitanici su osobe koje su počinile samoubojstvo u razdoblju od 1. 1. 2019. do 31. 12. 2020. godine u Republici Hrvatskoj. Distribuirala su se i statistički obradila samoubojstva počinjena 2019. i 2020. godine s obzirom na demografska obiljeţja, motive suicida te s obzirom na dane u tjednu, mjesece i godine. Rezultati: Nema značajne razlike u sveukupnom broju samoubojstava u 2019. i 2020. godini na području cijele drţave i usporeĎujući s Osječko-baranjskom ţupanijom. Promatrano po mjesecima, u veljači 2020. godine je značajno više samoubojstava nego u prethodnoj godini. 2020. godine u odnosu na 2019. godinu, značajno manje samoubojstava počinile su osobe koje su u braku, nezaposlene, sa statusom branitelja i koje rade u usluţnim i trgovačkim zanimanjima, dok su značajno više samoubojstava počinile osobe koje imaju pokušaj samoubojstva u osobnoj anamnezi i čiji je motiv samoubojstva bio tjelesna bolest. Zaključak: Početkom pandemije u Hrvatskoj, tijekom veljače 2020. godine, postoji značajan porast samoubojstava u odnosu na 2019. godinu, što moţe ukazivati na to da je širenje pandemije od kraja 2019. godine, uz neizvjesnost i stvorenu kataklizmičku atmosferu, imalo negativan učinak na mentalno zdravlje ljudi. Potrebna su dodatna istraţivanja, s obzirom na to da će se prave posljedice na mentalno zdravlje moţda očitovati tek nakon završetka pandemijske krize.
Sažetak (engleski)
Objectives: To compare the frequency of suicides during 2019 and 2020 in Croatia, including the total number, demographic characteristics, time of lockdown and Osijek-Baranja County. Study Design: A cross-sectional study was conducted. Participants and methods: Participants are people who commited suicide in the period from January 1, 2019 to December 12, 2020. Suicides committed in 2019 and 2020 were distributed and statistically processed according to demographic characteristics, suicide motives and according to the days of the week, months and years. Results: There is no significant difference in the overall number of suicides in 2019 and 2020 in the entire country and comparing with Osijek-Baranja County. Observed by months, in February 2020 there were significantly more suicides than in the previous year. In 2020, compared to 2019, significantly fewer suicides were committed by people who were married, unemployed, veterans and working in service and trade occupations, while significantly more suicides were committed by people with a personal history of suicide attempts and whose motive for suicide was physical illness. Conclusion: At the beginning of the pandemic in Croatia, during February 2020, there was a significant increase in suicides compared to 2019, which may indicate that the spread of the pandemic since the end of 2019, with uncertainty and a cataclysmic atmosphere, had a negative effect on mental health. Further research is needed, as the real effects on mental health may not manifest until after the end of the pandemic crisis.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:152:372454
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-12-19 12:20:31