| Sažetak | Cilj istraživanja: Glavni je cilj doktorskog rada istražiti utjecaj osječkog multidisciplinarnog
biopsihosocijalnog programa u liječenju kronične križobolje na intenzitet boli; stupanj
onesposobljenosti; kvalitetu života povezanu sa zdravljem; stupanj neuropatske boli; stupanj
anksioznosti, depresije i stresa; stupanj katastrofizacije boli i na kvalitetu spavanja.
Nacrt studije: randomizirani, kontrolirani eksperiment; prospektivno istraživanje.
Ispitanici i metode: U istraživanje je bilo uključeno 128 bolesnika liječenih na Zavodu za
liječenje boli Kliničkog bolničkog centra Osijek. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine
ovisno o metodi pristupa u liječenju kronične boli. Liječenje i praćenje provodilo se tijekom
četiri tjedna. Instrumenti ispitivanja bili su standardizirani samoocjenski upitnici, upitnik
osnovnih sociodemografskih podataka i pametni sat Fitbit Charge 3.
Rezultati: Dobiveno je značajno (Wilcoxonov test, P < 0,01) poboljšanje u smanjenju intenziteta
boli mjerene numeričkom skalom te za sve skale i subskale primijenjenih upitnika, osim za
subskalu koja ispituje poteškoće u izvršavanju svakodnevnih obveza zbog neispavanosti.
Rezultati usporedbe vrijednosti dobivenih upitnicima kojima je ispitivana bol, onesposobljenost,
kvaliteta života povezana sa zdravljem, stres, katastrofizacija te kvaliteta spavanja pokazali su
značajno poboljšanje (Wilcoxonov test, P < 0,03) kod ispitanika liječenih multidisciplinarnim
pristupom. Ispitanici druge skupine imaju značajno poboljšanje u većini promatranih
parametara po završetku multimodalnog liječenja, no ne u svim segmentima kao ispitanici
liječeni multidisciplinarnim pristupom. U objema skupinama ispitanika nađena je slaba i
negativna povezanost između kvalitete spavanja i broja učinjenih koraka u danu, (Spearmanov
test korelacije, rho = -0,234, P = 0,04).
Zaključak: Dobiveni rezultati potvrdili su postavljenu hipotezu da ispitanici s kroničnom
križoboljom nakon završenog osječkog multidisciplinarnog biopsihosocijalnog pristupa za
liječenje kronične boli imaju bolju kvalitetu života od ispitanika uključenih u multimodalno
liječenje. Iako dobiveni rezultati sugeriraju da su oba pristupa u liječenju kronične križobolje
pokazala značajno zasebno poboljšanje, vidljivo je da ukupno gledano ispitanici prve skupine
imaju značajno poboljšanje u svim promatranim parametrima i onda kada nisu dosegli
statističku značajnost. |
| Sažetak (engleski) | Objectives: The primary objective of this doctoral dissertation is to investigate how the
multidisciplinary biopsychosocial program for treating chronic lower back pain in Osijek
impacts pain intensity, degree of disability, life quality related to health, degree of neuropathic
pain, degree of anxiety, depression and stress, degree of pain catastrophizing, and sleep quality.
Study design: a randomized, controlled experiment, a prospective study.
Participants and methods: The study included 128 patients of the Clinical Department of Pain
Management in the University Hospital Osijek. They were divided into two groups according
to the method used to treat chronic pain. The treatment and monitoring lasted four weeks. As
instruments, we used standardized self-report questionnaires, the basic sociodemographic data
questionnaire, and a smart watch (Fitbit Charge 3).
Results: A significant (Wilcoxon test, P < 0.01) pain intensity reduction was observed on a
numerical scale as well as on all scales and subscales of the questionnaires used, apart from the
subscale measuring difficulties in managing daily tasks due to sleep deprivation. When
comparing the results of questionnaires investigating the pain intensity, disability, life quality
related to health, stress, degree of anxiety, degree of pain catastrophizing, and sleep quality, a
significant improvement (Wilcoxon test, P < 0.03) was noticed in participants that underwent
the multidisciplinary treatment. The subjects in the second group experienced a significant
improvement in most of the parameters observed after finishing the multimodal treatment, but
not in all segments like the subjects that underwent the multidisciplinary treatment. In both
groups, a weak negative correlation between sleep quality and the daily number of steps was
found (Spearman's rank correlation coefficient, rho = –0.234, P = 0.04).
Conclusion: The results confirmed the hypothesis that participants with chronic lower back
pain who undergo the multidisciplinary biopsychosocial treatment of chronic pain in Osijek
have a better quality of life than those who undergo the multimodal treatment. While the results
show that both methods of treating chronic lower back pain significantly improve individual
segments of patients’ condition, the participants from the first group experienced a significant
improvement in all parameters observed, even in cases where statistical significance was not
reached. |
