prikaz prve stranice dokumenta Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju
  Preuzmi
PDF 1.05 MB
diplomski rad
Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju
2019. urn:nbn:hr:152:511408
Madunović, Ivana
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Medicinski fakultet Osijek

Citirajte ovaj rad

Madunović, I. (2019). Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:511408

Madunović, Ivana. "Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:511408

Madunović, Ivana. "Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:511408

Madunović, I. (2019). 'Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, citirano: 18.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:511408

Madunović I. Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek; 2019 [pristupljeno 18.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:511408

I. Madunović, "Nadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, Osijek, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:511408

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:511408
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovNadzorni obrisci u Zavodu za intenzivnu medicinu u jednogodišnjem razdoblju
Naslov (engleski)Control skin swabs in the Intensive care unit in one year period
AutorIvana Madunović
MentorSlavica Kvolik (mentor)
Član povjerenstvaVesna Ilakovac (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDomagoj Drenjančević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSlavica Kvolik (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Medicinski fakultet Osijek
Osijek
Datum i država obrane2019-07-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Anesteziologija i reanimatologija
Sažetak
Ciljevi istraživanja: Ispitati učestalost sterilnih i patogenih izolata nadzornih obrisaka, njihovu povezanost s budućim infekcijama te zabilježiti mjere poduzete sa ciljem sprečavanja širenja infekcije. Nacrt studije: presječno istraživanje Materijal i metode: U ovoj studiji pregledane su povijesti bolesti, terapijske liste te mikrobiološki nalazi 816 nadzornih obrisaka, od ukupno 181 pacijenta hospitaliziranih u JIL u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine. Uspoređivani su laboratorijski nalazi na dan uzorkovanja sterilnog i patološkog nadzornog obriska. Identificirani su patogeni mikroorganizmi izolirani iz nadzornih obrisaka. Analiziran je broj pacijenata sa zabilježenom kolonizacijom nekim od patogenih mikroorganizama i njezina povezanost s kasnijim bolničkim infekcijama te mjere zabilježene sa ciljem sprječavanja širenja infekcije. Korištene statističke metode jesu: χ2 test, t-test, Fisherov egzaktni test, Mann-Whitneyev test i Pearsonov koeficijent korelacije. Rezultati: Medijan godina starosti svih ispitanika iznosi 68, s interkvartilnim rasponom 57 – 78 godina. Najčešće dijagnoze ispitivane populacije pacijenata bile su vaskularne bolesti. Udio sterilnih (normalna flora) obrisaka, učinjenih kod prethodno opisane skupine pacijenata, iznosi 67 %, dok udio patoloških obrisaka iznosi 33 %. Najčešće izolirani patogeni u nadzornim obriscima jesu: Acinetobacter baumanni (37,8 %), Enterococcus faecalis (9,4 %) i Pseudomonas aeruginosa (9,4 %). Učestalost izolacije patogenih bakterija u uzorcima obrisaka kod pacijenata koji imaju dijagnozu bolničke infekcije veća je, nego u pacijenata koji nemaju dijagnozu bolničke infekcije. Izolacija patogenih bakterija u nalazima obrisaka statistički je značajno povezana s produženim liječenjem i većim mortalitetom pacijenata (p < 0,05). „Kolonizacija“ je bila opisana kod 15 % bolesnika, a od metoda eradikacije patogenog uzročnika i sprječavanja širenja infekcije, zabilježena je dekolonizacija Octenisanom. Zaključak: Učestalost sterilnih veća je od učestalosti patoloških nadzornih obrisaka, a najčešće izolirani patogen u nadzornim obriscima jest Acinetobacter baumanni. Od metoda eradikacije patogena, zabilježena je dekolonizacija Octenisanom.
Sažetak (engleski)
Objectives: To investigate a frequency of sterile and pathogenic isolates in control swabs, their association with future infections, and register the measures to prevent a spread of hospital infections. Study design: cross-sectional study Matherials and methods: The history of disease, therapeutic lists and microbiological findings of 181 patients hospitalized in the intensive care unit (ICU) were analyzed in this study. A total of 816 control swabs during the period from January 1st to December 31st 2018 were evaluated. Laboratory findings were compared on the day of sampling of the sterile and pathological control swabs. Pathogenic microorganisms isolated from control swabs have been identified. The number of patients with the colonization of individual pathogenic microorganisms and their association with later hospital infections was analyzed. The statistical methods used are χ2 test, t-test, Fisher's exact test, Mann-Whitney test and Pearson correlation coefficient. Results: The median age of all patients is 68 with an interquartile range of 57 – 78 years. The most common diagnosis of the examined population of patients is vascular disease. The proportion of sterile (normal flora) swabs in the previously described group of patients is 67 %, while the rate of pathological swabs is 33 %. The most commonly isolated pathogens in swabs were Acinetobacter baumanni (37,8 %), Enterococcus faecalis (9,4 %) and Pseudomonas aeruginosa (9,4 %). The frequency of isolation of pathogenic bacteria in swab samples in patients with hospital infection is greater than in patients without diagnosis of hospital infection. Isolation of pathogenic bacteria in swab findings is significantly associated with prolonged treatment and greater mortality of patients. „Colonization“ is described in 15 % of the patients, and the method of infection spread control was Octenisan decolonization. Conclusion: The frequency of sterile swabs is greater than the frequency of pathological control swabs, and the most commonly isolated pathogen was Acinetobacter baumanni. Method of eradication of the pathogen was decolonization with Octenisan.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:152:511408
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-11-05 12:41:33