Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti

Škarica, Matko

prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti

diplomski rad

Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti

2020. urn:nbn:hr:152:960319

Škarica, Matko

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Medicinski fakultet Osijek

Citirajte ovaj rad

APA 6th Edition

Škarica, M. (2020). Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:960319

MLA 8th Edition

Škarica, Matko. "Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:960319

Chicago 17th Edition

Harvard

Škarica, M. (2020). 'Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, citirano: 11.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:960319

Vancouver

Škarica M. Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek; 2020 [pristupljeno 11.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:960319

IEEE

M. Škarica, "Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, Osijek, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:960319

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:960319

Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.

Podaci o radu

Naslov	Utjecaj izolacije tijekom pandemije korona virusom na pojavnost anksioznosti, depresije i stresa u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti
Naslov (engleski)	Influence of isolation during Corona virus pandemia on appearance of anxiety, depression and stress in patients with Parkinson`s disease
Autor	Matko Škarica
Mentor	Svetlana Tomić (mentor)
Član povjerenstva	Stjepan Jurić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva	Dunja Degmečić (član povjerenstva)
Član povjerenstva	Svetlana Tomić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj	Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Medicinski fakultet Osijek Osijek
Datum i država obrane	2020-09-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana	BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Neurologija
Sažetak	Ciljevi istraživanja: Ovim istraživanjem željelo se ispitati razliku u stupnju stresa, anksioznosti i depresije te psihopatoloških promjena u ispitanika s idiopatskom Parkinsonovom bolesti u odnosu na kontrolnu skupinu tijekom pandemije COVID-19. Drugi je cilj bio ispitati utjecaj demografskih parametara i stupnja socijalizacije tijekom pandemije COVID-19 na stres, depresiju, anksioznost i psihopatološke karakteristike u bolesnika s Parkinsonovom bolesti. Nacrt studije: Presječna studija Ispitanici i metode: Ispitanici su bolesnici oboljeli od idiopatske Parkinsonove bolesti (50 ispitanika) i kontrolna zdrava skupina (30 ispitanika) odgovarajuće dobi i spola. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik o demografskim podatcima u kojem su se nalazila i pitanja o njihovoj socijalnoj komunikaciji i izlascima. Za procjenu psihičkih smetnji koristila su se dva upitnika. Jedan je upitnik za ispitivanje općih psihopatoloških teškoća (CORE-OM), a drugi upitnik je Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-21). Rezultati: Kontrolna skupina pokazala je višu razinu stresa u odnosu na bolesnike oboljele od Parkinsonove bolesti na DASS-21 upitniku i imala veća oštećenja u subskalama subjektivna dobrobit i rizik u CORE-OM upitniku. Pacijenti koji su imali barem jednom tjedno posjete u odnosu na one koje nitko nije posjećivao imali su manji stupanj anksioznosti i depresije kao i bolje rezultate u CORE-OM upitniku ukupno i u subskali funkcioniranje. Zaključak: Obje ispitane grupe su na DASS-21 i CORE-OM ljestvicama bile u razini normale. Kontrolna grupa pokazala je višu razinu stresa i veća oštećenja subjektivne dobrobiti i rizika. Ispitanici koji su bili u socijalnom kontaktu pokazali su manji stupanj anksioznosti i depresije. :
Sažetak (engleski)	Objectives: The aim of this study was to examine the difference in the degree of stress, anxiety and depression and psychopathological changes in patients with idiopathic Parkinson’s disease compared to the healthy control group during the COVID-19 pandemic. The second goal was to examine the effect of the demographic parameters and the degree of socialization during the COVID-19 pandemic and stress, depression, anxiety, and psychopathological characteristics in patients with Parkinson’s disease. Study Design: Cross-sectional study. Participants and Methods: Subjects were patients with idiopathic Parkinson’s disease (50 subjects) and healthy control group (30 subjects). For the purposes of this research, a questionnaire on demographic data was designed, which also included questions on social communication and outings. Two questionnaires were used to assess mental disorders: CORE-OM (Clinical Outcomes in Routine Evaluation) and DASS-21 (Depression, Anxiety, and Stress Scale). Results: The control group recorded higher levels of stress compared to Parkinson’s disease patients on the DASS-21 questionnaire and had greater impairment in the subjective well-being and risk subscales of the CORE-OM questionnaire. Patients who had at least one visit per week had a lower degree of anxiety and depression as well as better results in the CORE-OM sum total and in the subscale functioning compared to those who were not visited by anyone. Conclusion: Both groups had the normal level scores on the DASS-21 and CORE-OM scales. The control group showed higher stress levels and greater impairment of subjective well-being and risk. Respondents who had social contact showed a lower degree of anxiety and depression.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezik	hrvatski
URN:NBN	urn:nbn:hr:152:960319
Studijski program	Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa	Tekst
Način izrade datoteke	Izvorno digitalna
Prava pristupa	Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane	2022-10-12 10:56:34