| Sažetak | Ciljevi istraživanja: Određivanje ukupnog broja bolesnika podvrgnutih kirurškoj revaskularizaciji
miokarda, njihovih demografskih i kliničkih podataka te prediktivnih vrijednosti rizičnih
čimbenika za razvoj sternalne infekcije na odluku o primjeni terapije negativnim tlakom.
Nacrt studije: Istraživanje je presječno s povijesnim podatcima.
Ispitanici i metode: Pregled medicinske dokumentacije unešene u Bolnički informacijski sustav
svih pacijenata podvrgnutih kirurškoj revaskularizaciji miokarda na Zavodu za kardijalnu i
torakalnu kirurgiju KBC-a Osijek od siječnja 2019. do prosinca 2022. godine.
Rezultati: U studiju je uključeno 493 ispitanika, 391 muškarac i 102 žene. Medijan dobi ispitanika
je 68 godina. 84,6 % ispitanika operirano je uz pomoć stroja za izvantjelesni krvotok. 79,7 %
ispitanika ekstubirano je prvi postoperativni dan. Od ukupnog broja ispitanika, 4,3 % je imalo
indeks tjelesne mase veći od 30 kg/m2, dok je aktivnih pušača bilo 11,8 %. Od hipertenzije je
bolovalo 87 % ispitanika, od dijabetesa 41,2 %, od hiperlipidemija 31,8 % ispitanika. Perifernu
arterijsku bolest imalo je 21,3 %, a KOPB 7,7 % ispitanika. Kardiomiopatiju je imalo 20,9 %
ispitanika, dok je od maligne bolesti bolovalo 12 % ispitanika. Unutarnja prsna arterija korištena
je kod 81,1 % ispitanika. Revizija je učinjena kod 35 ispitanika. U ranom postoperativnom periodu
umrla su 4 ispitanika. 57 ispitanika razvilo je postoperativnu infekciju sternalne rane, a terapija
negativnim tlakom primijenjena je kod 31 ispitanika.
Zaključak: Najznačajniju prediktivnu vrijednost na potrebu primjene terapije negativnim tlakom
kod koronarnih kardiokirurških bolesnika imaju: pretilost, dijabetes, periferna arterijska bolest,
kardiomiopatija, revizija, te više EuroSCORE vrijednosti. |
| Sažetak (engleski) | Research objectives: Determination of the total number of patients undergoing myocardial
revascularization surgery, their demographic and clinical data and the predictive values of risk
factors for the development of sternal infection on the decision to apply negative pressure therapy.
Study design: The research is cross-sectional with historical data.
Subjects and methods: Review of medical documentation entered into the Hospital Information
System of all patients undergoing myocardial revascularization at the Department of Cardiac and
Thoracic Surgery at KBC Osijek from January 2019 to December 2022.
Results: The study included 493 subjects, 391 men and 102 women. The median age of the subjects
was 68. 84.6 % of subjects were operated on with the help of a machine for extracorporeal blood
flow. 79.7 % of subjects were extubated on the first postoperative day. The total number of subjects
having a body mass index greater than 30 kg/m2 was 4,3 % while 11.8 % were active smokers. 87
% of subjects suffered from hypertension, 41.2 % from diabetes and 31.8 % from hyperlipidemia.
21.3 % had peripheral arterial disease and 7.7 % had COPD. 20.9 % of subjects had
cardiomyopathy while 12 % of them suffered from a malignant disease. The internal thoracic artery
was used on 81.1 % of subjects. The audit was done on 35 subjects. 4 subjects died in the early
postoperative period. 57 subjects developed a postoperative sternal wound infection and negative
pressure therapy was applied to 31 subjects.
Conclusion: The most significant predictive values for the need to apply negative pressure therapy
in coronary heart surgery patients are obesity, diabetes, peripheral arterial disease, cardiomyopathy,
revision and higher EuroSCORE values. |
